U petak 23. listopada 2026. u školu nam je ponovno došao književnik i glagoljaš Tomislav Beronić. Ovaj put održao je predavanje pod nazivom „Bračni savezi Zrinskih i Frankopana“ te nam predstavio i svoj najnoviji roman Zrinski Nikola Sigetski. Na predavanju su bili prisutni učenici 1.f, 2.e, 3.e i 3.f razreda te članovi izvannastavne skupine Glagoljaši ETEŠ-a.
Kneževske porodice Zrinski i Frankopani četiri su puta ulazili u bračne saveze. Prva dva dogodila su se u isto doba, kada su Zrinski još bili Šubići, a Frankopani Krčki. Ta dva bračna saveza nastala su nakon oružanoga sukoba tih porodica. Jedna od posljedica „mirovnoga sporazuma“ bila je „zamjena nevjesta“, a obje su se zvale Elizabeta. Tako je Elizabeta Šubić, kći bana Mladena udana za Dujma III. Krčkog, sina kneza Fridrika, a Elizabeta Krčka, kći istoga kneza Fridrika, udala se za Pavla Šubića, brata bana Mladena.
Iz toga drugog braka, Elizabete i Pavla, potekao je prvi od imena Zrinski – njihov sin Juraj, koji je kralju predao utvrdu i posjed Ostrovica u Dalmaciji te u zamjenu dobio templarski posjed u Pounju na području Zrinske gore, u kojemu je ustanovio svoje novo sjedište, odrekao se imena Šubić i od tada njegova grana nosila je ime Zrinski. Šubići su ostali u Dalmaciji i dan danas ta grana ima žive potomke.
Sljedeći bračni savez bio je udaja kneginje Katarine Frankopan, unuke kneza Bernardina Frankopana za kneza Nikolu IV. Zrinskog, proslavljenoga u bitki kod Sigeta. Zbog toga braka knez Nikola Zrinski dobio je, kroz miraz i ugovorima s Katarininim bratom Stjepanom Frankopanom, gotovo sve posjede njihova djeda Bernardina i to je trenutak kada Zrinski postaju najmoćnije hrvatsko plemstvo.
Četvrti bračni savez bio je udaja Ane Katarine, kćeri karlovačkoga generala i kneza Vuka II. Krste Frankopana za Petra IV. Zrinskog. Vjenčali su se u Karlovcu, svadbu su održali u palači Frankopan, koja je danas gradski muzej, a potom otišli u Ozalj i tamo nastavili sa slavljem.
Nažalost, slavljenici nisu dočekali tridesetu obljetnicu svojega pira. Knez Petar Zrinski pogubljen je s Franom Krstom Frankopanom, polubratom Ane Katarine, u Bečkom Novom Mjestu 1671., a kneginja je umrla u samostanu u Grazu, gdje joj kosti počivaju i danas.
Antonija Grozdanović Pranjić, mag. educ. philol. croat.
